| |
Hrvatski
skautski savez
Znak
saveza
Drugi
koraci skauta
Vjekoslav Maštrović
Križevci 1933.
stranica 40. -42.
Svršetkom rata Mudrinićeve družbe nestaju, a stao
se dosta brzo širiti engleski skautizam. G. 1921.
bude osnovan u Beogradu "Savez Izvidnika i Planinki".
U Hrvatskoj je skautizam našao veliko odaziva, zato
bude osnovana posebna župa Saveza I. i P. za Hrvatsku
i Slavoniju. Skauti iz ove župe tražili su g. 1924.
veću autonomiju, na što savez nije pristao. Odmah
nakon toga bude osnovan "privremeni odbor za
osnutak Hrvatskog Skautskog Saveza" u Zagrebu
na čelu s dr. Zlatkom Prebegom. Odbor je izveo sve
predradnje, da se 16. rujna 1924. g. mogao održati
prvi sabor našeg saveza u historijskoj dvorani gradske
vijećnice. Uz veliko učešće mladeži, roditelja, profesora,
pretstavnika raznih društava i dr. sabor je prihvatio
Ustav i izabrao prvi glavni stan na čelu sa prvim
saveznim vođom dr. Zlatkom Prebegom. Istu večer, na
prvoj sjednici bude prijavljen i potvrđen prvi stijeg
našeg saveza i to u Zagrebu. Prvi je glavni stan razvio
lijep rad. Osniva stijeg za stijegom. Među prvima
stijeg u Sisku i Novoj Gradiški. Međutim nakon tri
mjeseca rada t. j. u prosincu 1924. g. bude savez
oblasno raspušten. Mlade vođe saveza ne očajavaju.
Rade na sve strane te konačno uspiju, da je zabrana
djelovanja ustegnuta i 8. prosinca 1925. g. održan
je drugi sabor. Novi je glavni stan morao početi iznova.
Obnovi stijegove i osniva nove diljem cijele Hrvatske.
Uza sve zapreke, koje je savez imao u svome radu,
ipak u 1928 i 1929 godini doživi svoje najplodnije
godine. Stijegovi u Zagrebu, Novoj Gradiški, Daruvaru,
Karlovcu, Petrinji, Novskoj i t. d. razvijali su snažan
rad, koji je morao uroditi plodom. Najbolji je stijeg
u Novoj Gradiški, koji vodi stjegovođa br. D. Gjurić.
Nastojanjem najviše njegova stijega i tadašnjeg glavnog
stana, izađe u svibnju 1928. g. prvi broj "Hrvatskog
Skauta", prvo glasilo našeg saveza. Veselje je
među skautima veliko. – Propagandni odsjek stana razvija
punu djelatnost. U lipnju iste godine osniva se stijeg
u Osijeku, koji brojčano odmah zauzme prvo mjesto.
Odlukom gradskog poglavarstva daruje grad Zagreb savezu
dom u Zelengaju.
Glavni
stan priredi prvi savezni tabor u Gornjoj Stubici,
gdje su skauti imali prilike da vide historijsko mjesto
seljačke bune za Matije Gubca. Tabor se održao zadnjih
deset dana mjeseca kolovoza 1928 g. Kroz zimu priređuju
se propagandne priredbe. Uspjeh se pokazao, jer se
početkom 1929. g. osniva nekoliko jedinica, od kojih
he najvažnije osnutak stijega u Županji. Stjegovi
održavaju uzorne tabore za spremanje na veliki drugi
savezni tabor u Fužinama, koji se održao kroz mjesec
srpanj 1929. g. uz brojno učestvovanje skauta iz svih
stjegova. Na taboru je preko dvadeset vođa polazilo
tečaj za vođe, koji se završio odličnim uspjehom.
Nakon tabora (t. j. tečaja), nastao je snažniji ali
i jednodušniji rad u stjegovima. Poslije zabrane rada
u svezu srednjoškolskim đacima, rad se ograničio samo
na one stjegove, koji su imali i neđake t. zv. građane.
Jedini
novi stijeg osnovao se u kolovozu 1932. g. u Križevcima
i razvio je vrlo lijep rad. Na čelu je stijega starješina
br. dr. Gjuro Bićanić i stjegovođa br. Vj. Maštrović.
Održalo se nekoliko tabora i stjegnih izleta na Kalnik,
Sljeme i dr. – Time bih završio pregled povijesti
hrvatskog skautizma, odnosno našeg saveza."-
1939.
na skupštini Hrvatskog skautskog saveza, na prijedlog
Marijana Šimića, savez je preimenovan u "Hrvatski
domobran", zabranjen iste godine od režima Kraljevine
Jugoslavije, radio ilegalno da bi se 1941. utopio
u Hrvatskom ustaškom pokretu.
Izvori:
Drugi
koraci skauta, Vjekoslav Maštrović, Križevci 1933.,
stranica 40. -42.
novine
Hrvatski narod, br. 40/I. od 10. studenoga 1939.
novine
Hrvatski narod, br. 164/III. od 28. srpnja 1941.
pripremio:
Igor
Miklavčić Lija
(povratak)
|
|
