Iz
uvoda u knjigu saznajemo kako je Petar Dujanović
rođen 18. 6. 1909. u Crikvenici. Maturirao je u
Osijeku, a medicinske nauke svršio je na pariskom
fakultetu, gde je i doktorirao.
U
skautski pokret stupio je 1924. i to u Osječki steg,
gde je neko vreme pre odlaska u Francusku vršio
dužnost stegovođe.
U Francuskoj bio je član "Eclaireurs de France"
u kojem je vršio dužnost vođe Kluba Brđana i vođe
"Kluba vođa" Južnog Pariskog predgrađa.
Napisao je mnogo skautskih pedagoških članaka koji
su štampani u svim našim skautskim listovima.
Sada je stegovođa Osječkog stega.
Petar
Dujanović s logorovanja u Crikvenici 1938. godine
[17]
Pedagoški
dio knjige i obrada igara od Dra Petra Dujanovića.Igre
sakupili: sestre Henrietta Kunaver i Marija Kump,
te braća Milenko Ban i Dr. Petar Dujanović.
Crteži
u tekstu i naslovna strana od Ladislava Noworyte.
Štampano
u tiskari M. Zagotte u Zagrebu.
Nova
skautska biblioteka (NOSKABI) - Tkalčićeva 4, Zagreb,
godina 1, svezak 2-3, kolo 1, 1936.
Životopis
napisan u knjizi Igre, NOSKABI, Zagreb, 1936.
Dr. Petar Dujanović rođen je
u Crikvenici gdje završava nižu gimnaziju.
Majka mu je iz crikveničke obitelji Franovića, a
otac mu je promijenio više zanimanja (stolar, vlasnik
kina, trgovac...) pa se obitelj puno selila. Tako
je 1929. završio Učiteljsku školu u Osijeku jer
nije mogao birati drugo zanimanje. Nakon završetka
škole ide za ocem u Pariz te upisuje medicinski
fakultet iako nije znao ni riječi francuskog, a
nakon šest godina završava studij kao liječnik.
Petar
Dujanović 1959. godine
Prvi posao ga dovodi u Slavoniju,
u mjesto Mikleuš gdje je radio kao liječnik radnika
u šumariji, a 1937. odlazi u Bjelovar gdje je radio
kao liječnik socijalnog osiguranja i gdje se ženi.
Početkom 1941. dolazi do napada Njemačke na Kraljevinu
Jugoslaviju te u Bjelovaru dolazi do vojnih operacija
i zločina Ustaškog režima te se sa obitelji mora
odseliti, prebjeći, u Srbiju u mjesto Gornji Milanovac
gdje nastavlja posao liječnika socijalnog osiguranja.
Ubrzo se rat rasplamsava te pomaže u partizanskim
bolnicama po Srbiji. Nakon završetka rata, 1949.
je imenovan za ravnatelja bolnice u Zemunu, a 1956.
radi u Sekretarijatu Saveznog izvršnog vijeća. U
sklopu posla je putovao po zemljama sjevera (Finska,
Švedska, Norveška, Nizozemska, Njemačka i Švicarska)
kako bi bolje upoznao njihove modele organizacije
zdravstvene zaštite.
Možda je najpoznatiji po uredništvu
knjige Narodni lekar i Veliki narodni lekar koji
je tiskan u više izdanja, a koju je pisalo 18 doktora
iz različitih područja medicine.
Dijelovi
knjige Igre su korišteni kao tečajski materijal
prilikom obnove rada organizacije -Saveza izviđača
Hrvatske1962. godine.
Umro je 29. 1. 1986. godine u Beogradu.
Fotografija
Petra Dujanovića s logorovanja u Crikvenici 1938.
godine.
Fotografiju
je ustupila njegova unuka Vera Zdravković, 2024.
[17]
Izvori:
Igre,
NOSKABI, Zagreb, 1936.
Novi List, 27. 9. 1959.
[17]
Iz obitelji Dujanović, unuka Vera Zdravković, 2024.